Metabaruni Integral 1, Alejandro Jodorowsky, Juan Gimenez fibra naslovnica

Metabaruni (tom 1 i 2)

Bez krvi i žrtava nemoguće je postati vrhunski ratnik

 

Naslov originala: La caste des méta-barons, Alejandro Jodorowsky (scenarij), Juan Gimenez (crtež)

Prijevod: Darko Macan

(Fibra, 2007)

 

Metabaruni Integral 2, Alejandro Jodorowsky, Juan Gimenez fibra naslovnica

Metabaruni Integral 2, Alejandro Jodorowsky, Juan Gimenez

Ne znam više kad sam, i na koji način, prvi put čuo za Alejandra Jodorowskog. Mislim da je sve počelo s kultnim filmom El Topo gdje priča počinje rečenicom “Momče, nemoj plakati! Sedam ti je godina, vrijeme je da odrasteš. Zakopaj svoju prvu igračku i fotografiju majke.” Jodorowsky je sjajno u tom, prvom ponoćnom filmu, zaokružio priču. Zakopaj ih da bi im se, kad odrasteš, mogao vratiti. Taj krug, priča o ponavljanju, ostala je motivom u njegovim radovima koje sam kasnije susreo. Bez obzira govorimo li o Presvetom srcu, Bijelom lami, Metabarunima ili Inkalu – Jodorowsky je uvijek značio putovanje. Prvo stripovsko putovanje s njim bili su Metabaruni, priča koja svojom snagom i jezovitošću zove na ponovno čitanje.

Iako si je Fibra dala truda svemir Alejandra Jodorowskog približiti hrvatskom čitateljstvu, vrijedi se osvrnuti na značaj tog, pomalo nenormalnog, čovjeka koji uspješno stvara u nekoliko različitih medija. Njegovi Sveta planina i Santa Sangre iznimno su poremećeni filmovi koji isprekidanim tokom radnje stvaraju narativ u kojem, kroz nenormalno, počnemo cijeniti ono što uzimamo zdravo za gotovo – sve ono što nam je u normama definiranom životu normalno.

Lik Metabaruna, intergalaktičkog ratnika, pojavljuje se prvi put u stripu Inkal (i njega je objavila Fibra i također ću ga spomenuti na ovim stranicama), a zajedno s albumima Prije Inkala, Poslije Inkala i Tehnoočevi čini dio tzv. jodoversea, svijeta u kojem središnju priču igra spomenuti Inkal, a ništa se manje zanimljive stvari ne odvijaju na njegovim rubovima. Metabaruni su upravo to, mračna priča na rubovima Inkala. Lik kojeg prvi put susrećemo u Inkalu djeluje nam sporedno, a njegovu snagu i važnost shvaćamo upravo dok držimo u ruci ovo integralno izdanje u dva toma koje je mračnim tonovima sjajno oslikao Juan Gimenez. Metabaruni su zbilja mračni suputnik Inkala, a kroz povijest, koja traje nekoliko generacija, saznat ćemo kako je bez krvi nemoguće postati vrhunski ratnik, a ono što će posebno užasnuti veličina je žrtve koju je za to potrebno podnijeti.

La Caste des Méta-Barons: Aghora le père-mère, Alejandro Jodorowsky, Juan Giménez cover

La Caste des Méta-Barons: Aghora le père-mère, Alejandro Jodorowsky, Juan Giménez

Jodorowsky je i u filmovima pokazao način na koji voli prezentirati stvari. Njegov prikaz ne zazire od odvratnosti i kasapljenja u koji je često utkana psihološka i filozofska poruka. U prezentaciji kaste metabaruna vidjet ćemo ono zatvaranje krugova koje sam spomenuo, ali i grafičke prikaze sakaćenja i seksualnog iživljavanja koji će služiti jasno definiranoj svrsi. Metabaruni su strip za ljude koji ga mogu podnijeti, no izdržljivost se tijekom čitanja višestruko isplati. Juan Gimenez sjajno je prenio na papir poremećenost pisca, a u svemu tome crtež nam je naglasio važnu poruku: svijet u kojem tehnologija kastrira duh i u kojem je ljudskost primjenom tehnologije stavljena na ispit onaj je prema kojem neminovno idemo. Način na koji se prikazuju ljudski ekstremiteti i gotovo pa karikaturalne osobine pojedinih likova asocira na kameru u filmovima koje je režirao Jodorowsky. Epičnost crteža dodatno naglašava fatalizam metabaruna. Da bi postao najbolji ratnik u svemiru, metabarun postaje spoj čovjeka i tehnologije. No, je li taj spoj neprirodan ili je samo konačni proizvod evolucije teško je reći. Crtež nam ovdje ne daje konačan odgovor. Tu Metabarun postaje priča koja nije samo ratnički SF praćen fenomenalnim crtežom. Može ga se promatrati na psihološkoj, filozofskoj i kulturološkoj razini. U svoj odvratnosti i izravnosti, Jodorowsky je ponovno nadišao medij.

Koju od dvije sukobljene strane Metabaruni zastupaju: ljudskost ili tehnologiju? Na to je pitanje nemoguće dati odgovor bez kvarenja priče, ali oni su istodobno i strip u kojem krajnost ubijanja metabaruna postaje jednako ljudska kao i libido, seksualnost i nagon općenito. Kad se zna da je čitava priča o Inkalu krenula iz nesnimljene adaptacije Dine Franka Herberta, veličina ovog epskog svemira dodatno dobiva na smislu. Iako je Inkal stvoren u suradnji s još jednim genijem (Moebius), Metabaruni ga odlično nadopunjuju dajući njegovoj razigranosti tamnu i mučnu notu, kao neku suprotnost onome što se može dogoditi ako se glavna vodilja izgrađenog svemira slomi pod pritiskom. Metabarun(i) kao lik jedan je od upečatljivijih likova koje sam susreo, neovisno govorimo li o knjizi, filmu ili stripu. Količina narativnih niti kojom je strip prožet u drugom tomu počinje djelovati prekomplicirano, no kraj to itekako nadoknađuje (poznavatelji autorova rada prepoznat će njegov čest motiv u raspletu).

Metabaruni Integral 1, Alejandro Jodorowsky, Juan Gimenez fibra naslovnica

Metabaruni Integral 1, Alejandro Jodorowsky, Juan Gimenez

S obzirom kako je od objavljivanja ovog izdanja Metabaruna kao prekretnice u objavljivanju stripova u nas (što se tiče kvalitete tiska, pripreme izdanja itd.) i postavljanja standarda na koje smo kasnije navikli prošlo devet godina, možda bi trebalo razmisliti i o reizdanju za obljetnicu, no dok držim ove integrale u ruci ne mogu se oteti dojmu da je svaka stranica malo remek-djelo u crtačkom, a onda i u pripovjedačkom smislu. Nekoliko kolega stripofila imalo je zamjerke na rasplet, kao i na naglašeno nasilje pomiješano s nekim drugim odvratnostima, no moram reći kako meni to u trenutku čitanja nije smetalo. Metabarunima sam se nekoliko puta tijekom godina vraćao i privlačnost priče ostala je jednako snažna, kao i u trenu kad su objavljeni.

Uzimajući u ruke radove ovog neprikosnovenog majstora fikcije treba imati na umu kako će on vjerojatno biti ekscentričan, provokativan i odvratan. No, kad se sagleda cijeli njegov svemir, s gore navedenim naslovima, onda nema govora da tu govorimo o fenomenalno ispričanoj epskoj priči dostojnoj Herberta (čija je adaptacija Inkal trebao biti). No, Jodorowsky je priču odveo u neke druge vode, Dini je dodao supstancu poremećenosti koju nećemo pronaći nigdje drugdje. Podigao ju je na razinu identiteta, provokacije i perverzije. No, tijekom te transformacije surađivao je s najboljim dostupnim crtačima i na taj je način stvorio svijet koji je, po mom sudu, nemoguće stvoriti igdje drugdje nego u stripu.

Metabaruni su, zato, remek-djelo koje predstavlja putovanje po značenju ljudskosti. Banalizirano do kraja, put od bezosjećajnosti do patetike – od umiranja do rađanja. Stoga se, kao i sam Jodorowsky, opiru definiranju i samom mediju u kojem su objavljeni.

Urezani u sjećanje, zgroženost i divljenje, Metabaruni osiguravaju da ne zaboravimo njihovu jedinstveno poremećenu definiciju – renesanse.

 

 

Hrvatsko izdanje

fibra izdavač logo Metabaruni

 

 

Strano izdanje

amazon_s30x30 La Caste des Méta-Barons Vol. 1: Othon le Trisaïeul

 

book_depository_s30x30 La Caste des Méta-Barons Vol. 1: Othon/Honoratha/Aghnar

Comments

comments

Pišem recenzije već desetak godina, pišem i prozu i poeziju, a stripovi su mi ostali ljubav kojoj se vraćam.
Nema komentara

Odgovori

banner_printonline_s336x280

POPULARNI POSTOVI

Anketa dana

Hoćete li sudjelovati u nagradnoj igri “Književni izazov 2017”

Naša Facebook stranica

Translate

Translate »
Read previous post:
Osinja tvornica, Iain Banks naslovnica
Osinja tvornica – Iain Banks

Impresija Upoznajte Franka Cauldhamea. Ima šesnaest godina i službeno ne postoji. Živi s ocem koji ga je odgojio i samostalno...

Close