Frankenštajn, Meri Šeli NASLOVNICA

Frankenštajn

”Kao arhanđeo koji je težio da bude svemoćan i ja sam okovan u večnom paklu.“

 

Naslov originala: Frankenstein or Modern Prometheus, Mary W. Shelley

 

Frankenštajn, Meri Šeli NASLOVNICA

Frankenštajn, Meri Šeli

Sama priča o nastanku ovog romana mogla bi da se pretoči u zaseban, interesantan roman istog žanra. Boraveći u posjeti kod Lorda Bajrona, početkom 19. vijeka, grupa pisaca je došla na ideju da pišu priče za čiju inspiraciju je poslužila smrt; ležeći u krevetu i priželjkujući da napiše nešto od čega se ledi krv u žilama, Meri je, kako sama kaže, jasno vidjela sliku mladog naučnika blijedog od umora i rada, kako pokušava da udahne život nakaznom čudovištu.

Djelo je doživjelo veliki uspjeh i bezbroj filmskih adaptacija; prva asocijacija na ime Frankenštajn za većinu ljudi je sigurno poznata filmska scena koja prikazuje naučnika nagnutog nad svojom kreacijom – nesrazmjerno velikim tijelom koje se pokreće dok nebo paraju munje i gromovi. Međutim, roman je mnogo više od toga.

Meri Šeli se dotiče brojnih tema vezanih za moral i društvo,a kako dalje odmičemo sa čitanjem, stvara se atmosfera jednog istinskog horora. Ono što je strašno u Frankenštajnu nisu momenti u kojima očekujemo da se čudovište iznenada pojavi ili munje i gromovi svojstveni za filmsku adaptaciju; jeziva je spoznaja koliko daleko je u stanju da ide čovjekova priroda, koliko strast i želja za stvaranjem mogu postatati zapravo razorna sila, šta je ono što ljudsko biće čini čovjekom, gdje sve počinje, a gdje završava?

Pisac nam daje priču u priči, na vješt način, gotovo neprimjetno zamjenjuje pripovijedanje jednog lika drugim. Roman započinje pismom kapetana Voltona, čovjeka željnog znanja, avanture i postignuća, u kome piše svojoj sestri o željama, snovima i strahovima. Već u prvom pismu pojavljuje se motiv koji će se ponavljati tokom cijelog romana, naime Volton pati zato što nema prijatelja sa kojim bi mogao da podijeli svoje planove i brige.

 

”Žudio sam za prijateljem; tražio sam nekog ko bi me voleo i saosećao sa mnom. I gle, na ovom pustom moru našao sam takvog prijatelja; ali bojim se da sam ga stekao samo da bih upoznao njegovu vrednost i onda ga izgubio.”

 

Pod neobičnim okolnostima upoznaje doktora Frankenštajna. Nakon toga priču pratimo iz doktorovog ugla. Frankenštajn najprije govori o svojim roditeljima, zatim odrastanju u mirnom okruženju, djetinjstvu koje provodi obasipan ljubavlju i pažnjom i mladosti koju je proveo crpeci znanje iz svih izvora koji su mu došli pod ruku. Sudbina je još jedan od motiva koji se neprestano ponavlja.

 

”Sudbina je bila suviše moćna, a njeni neumitni zakoni već su odredili moju strašnu i potpunu propast’.“

 

Nakon tragične smrti majke, on odlazi u Ingolštat na studije gdje dolazi na ideju da otkrije esenciju života. Njegova strast prema znanju pretvara se u opsesiju, a upravo ideja o naučniku-alhemičaru je početak drugog, mračnijeg dijela romana. Gladan znanja iz oblasti prirodnih nauka, brzo napreduje u formalnom obrazovanju na univerzitetu, te neprestano teži ka tome da nauči više.

Frankenstein ili Moderni Prometej, Mary W. Shelley naslovnica

Frankenstein ili Moderni Prometej, Mary W. Shelley

 

Okovani Prometej

Od momenta stvaranja Čudovišta, za mladog naučnika punog potencijala, njegova strast za naučnim dostignućima i otkrivanjem tajne života postaje uzrok njegove beskrajne boli, gubitka i konačne propasti. Roman nosi naziv i Okovani Prometej; ako se osvrnemo na mit o Prometeju koji krade vatru od grčkih bogova, daje je ljudima i za to biva osuđen na patnju svaki dan iznova i iznova, možemo sagledati ono prometejsko kod Dr Frankenštajna.

Prometej trpi svaki dan fizički bol, dok Viktor Frankenštajn živi u agoniji i suočava se sa smrti voljenih bića kao kaznu što se usudio da pronikne u tajnu života, da se igra Boga, da pomjera granice. Kao što je Prometej Bogovima ukrao vatru, Frankenštajn dolazi do saznanja koje ni jedan čovjek ne bi trebao da posjeduje.

 

”Kao arhanđeo koji je težio da bude svemoćan i ja sam okovan u večnom paklu.“

 

Meri Šeli govori o tome kako je opasno steći znanje o nečemu, zato što ono ostaje sa nama cijeli život. Kolika je zaista cijena znanja, i šta je potrebno žrtvovati da bi se došlo do njega?

 

Tko je human, a tko zvijer?

Postoji još jedna priča u priči, odnosno treći lik koji pripovijeda priču iz svog ugla. Čudovište govori o svom ličnom viđenju stvarnosti i događajima koji su se dešavali od njegovog nastanka. Ništa manje nije bolna ni njegova priča. Stvoren je kao tabula rasa, spreman da uči, da prihvati lijepo, da razvija svoja čula i ukuse. Kao i svaki čovjek, nije bio po rođenju predodređen za uništavanje i smrt, društvo ga svojim odbacivanjem primorava na preživljavanje i u njemu budi želju za osvetom i uništenjem. Ne samo da je odbačen od svih ljudi sa kojima je pokušao da ostvari kontakt, nego ga odbacuje i prezire njegov sopstveni tvorac. Monstrumom ga ne čini njegov nastanak ili nakazni izgled, nego ponašanje drugih u njemu budi ono najgore.

Frankenštajn je stvorivši čudovište u njega utkao i dio sebe, vezavši njihove sudbine u neraskidivu cjelinu. Smrt jednog povlači za sobom i smrt drugog. Međutim ne može se jasno odrediti ko je od njih dvojice human, a ko je zaista zvijer.

Iako žanrovski spada u pozni gotik, djelo u sebi nosi obilježja romantizma, ali i avanturističkog romana, koji čitaoca vodi na razna mjesta širom svijeta. Pisac pred čitatelje stavlja živopisne slike prirode. Frankenštajn traži spas u prirodi i pokušava da povrati svoj trajno izgubljeni mir i oporavi narušeno zdravlje. Daje sliku okoline Ženeve sa bajkovitim napuštenim zamkovima i jezerima, opis planine obavijene maglom ili Londona i njegove okoline u 19.vijeku. Sve u svemu, jedan briljantan roman koji čitaocu pruža uvid u životno putovanje od mladog entuzijaste do slomljenog čovjeka, iscrpljenog zbog gubitka voljenih osoba prouzrokovanih sopstvenom sebičnošću, ambicijom koja prevazilazi njegove mogućnosti i konačno, odbijanjem prihvatanja odgovornosti i odbacivanjem svog djela.

 

Srpsko izdanje

vulkan izdavaštvo logoFrankenštajn

 

 

Hrvatsko izdanje

interliber knjižara logo Frankenstein ili Moderni Prometej

 

 

Strano izdanje

amazon_s30x30 Frankenstein

 

book_depository_s30x30 Frankenstein

Comments

comments

Studira francuski jezik, bavi se čitanjem puno radno vrijeme. Omiljeni pisac: Terry Pratchett. Omiljena boja: Boja magije. Od super moći izdvaja onu da je u stanju da napiše bilo šta, bilo kad. Njena boja je plava, doba dana veče, njen kućni ljubimac je Kindle.
Nema komentara

Odgovori

banner_printonline_s336x280

POPULARNI POSTOVI

Anketa dana

Hoćete li sudjelovati u nagradnoj igri “Književni izazov 2017”

Naša Facebook stranica

Translate

Translate »
Read previous post:
The Racketeer, John Grisham cover
The Racketeer – John Grisham

Impresija Odavno želim da počnem da čitam i na engleskom, ali priznajem nije mi išlo lako. Ovo je prva knjiga...

Close