David Albahari portrait

David Albahari

„Najdraža nagrada mi je ona za roman ‘Mamac’ kao najčitaniju knjigu u srpskim bibliotekama. Tu nagradu dodelili su oni koji su najpozvaniji da dodeljuju nagrade – čitaoci.“

David Albahari, srpski je autor i prevoditelj sa kanadskom adresom, gdje živi od 1994. godine. Rođen je 1948. godine, a prvu knjigu – zbirku priča ‘Porodično vreme’ – objavljuje 1973. godine. Dosad je objavio deset knjiga priča i dvanaest romana, te tri knjige eseja.

David Albahari portrait

David Albahari

Višestruko je nagrađivan za svoj rad – knjiga priča ‘Opis smrti’ (1982) osigurala mu je Andrićevu nagradu, ‘Pelerina’ (1993) je nagrađena dvjema nagradama, roman ‘Mamac’ uz više nagrada proglašen je i najboljim romanom u 1996. godini, dok je roman ‘Pijavice’ nagrađen Nagradom grada Beograda (2006).

Albahari će uskoro ponovno posjetiti Zagreb te biti jedan od istaknutih gostiju predstojećeg Festivala europske kratke priče (FEKP). FEKP započinje 31. svibnja i do 5. lipnja u Zagrebu i Rijeci okuplja neke od svjetski poznatih autore kratke priče.

U razgovoru za CitajMe.com David Albahari nam odgovara što za njega znači pojam Amerike, koji predstavlja i lajtmotiv predstojećeg festivala, osjeća li se kao stranac te koliko mu znači nagrada dodijeljena od samih čitatelja.

Denis Vukosav: Koliko dugo je potrebno da se prestanete osjećati u stranoj zemlji kao stranac?

David Albahari: Verujem da se u stranoj zemlji čovek uvek oseća kao stranac. Ma koliko se trudio da bude isti kao oni koji ga okružuju, on će uvek biti onaj za kojeg će neko reći „Onaj tamo, taj nije naš“.

Tema Festivala europske kratke priče su Amerike. Što vama danas znači taj pojam?

Amerika za mene predstavlja drugi svet, beskrajno drugačiji od svake slike koju imamo o našem svetu.

U Zagrebu ste često, kakva su očekivanja od predstojećeg festivala?

Da, bio sam više puta ovdje, a u Zagrebu je i moj otac studirao medicinu uoči Drugog svetskog rata. Od predstojećeg festivala očekujem da, jednostavno govoreći, bude bolji od prethodnih.

Pisali ste u različitim proznim oblicima – da li je po pitanju inspiracije i pripreme za pisanje potrebna različita priprema i znate li odmah da li će nešto biti kraće ili duže prozno djelo?

Kada počinjem da pišem prozni tekst nikada nisam sasvim siguran koliko će biti dugačak. Međutim, kada jednom tekst počne da se kreće sa dosta lakoće mogu da utvrdim hoće li to biti roman, novela ili kratka priča.

Mamac, David Albahari naslovnica

Mamac, David Albahari

Osvojili ste mnogo nagrada, ima li neka koja vam je posebno draga?

Najdraža mi je nagrada koju je moj roman ‘Mamac’ dobio kao najčitanija knjiga u srpskim bibliotekama. Tu nagradu dodelili su oni koji su najpozvaniji da dodeljuju nagrade – čitaoci.

Izjavili ste kako ste opsjednuti time koliko smo nemarni kad koristimo riječi – često ljudima oko sebe kažemo stvari koje ne mislimo, a onda ne postoji način to vratiti. Ono pak što je napisano, to možemo ispraviti?

Svaka ispravka, bilo pisana bilo samo izgovorena, samo je privid. Greška, jednom počinjena, ne može se nikada stvarno ispraviti. Prepisivači Tore, biblijskog petoknjižja, uništavali su svaki tekst u kojem bi se pojavila samo jedna slovna greška. Drugim rečima, sa greškama se nije dobro igrati.

Prevođeni ste na mnoge svjetske jezike, primjećujete li kakve razlike u kontaktu s publikom i razumijevanju vaših djela,  ovisno o dijelu svijeta?

Trenutno mi se čini da su moji najprijemčiviji čitaoci, osim onih u našim krajevima, čitaoci koji čitaju na nemačkom jeziku. To me čini zadovoljnim zbog toga što je moja proza nastajala pod uticajem niza autora koji su pisali na nemačkom jeziku.

Čini li se i vama da uistinu danas svi pišu, a nitko više ne čita – kako komentirate velik razvoj self-published industrije?

To je, zapravo, nevažno. Jer na kraju će uvek ostati tekstovi napisani na dobrom i lepom jeziku.

Mlađim generacijama bit će zanimljivo za čuti kako ste još za vrijeme prošle države pokrenuli peticiju za legalizaciju marihuane. Kako danas gledate na to pitanje?

Isto kao i ranije. Verujem da bi dekriminalizacija marihuane dovela do mnogih korisnih promena u društvu. Bojim se, međutim, da se to ipak neće tako lako desiti. Ljudi su često skloni greškama i prepuštaju se predrasudama ne pokušavajući da shvate suštinu stvari.

Što sljedeće spremate, na čemu radite?

Pišem novi roman, a radim i na jednoj zbirci priča. Sve bi to trebalo da se pojavi tokom 2016. godine. Osim toga, pripremam i jednu zbirku pesama. Oduvek sam, naime, priželjkivao da budem pesnik.

Photo: David Albahari

Comments

comments

Sve je počelo s nekoliko tekstova o pročitanim knjigama, sad već davne 2013. g.
Nema komentara

Odgovori

banner_printonline_s336x280

POPULARNI POSTOVI

Anketa dana

Hoćete li sudjelovati u nagradnoj igri “Književni izazov 2017”

Naša Facebook stranica

Translate

Translate »
Read previous post:
U vodu, Paula Hawkins naslovnica
U vodu – Paula Hawkins

Impresija Malen gradić Beckford kroz koji prolazi rijeka. Rijeka u kojoj godinama umiru žene. Posljednja koja je umrla u toj...

Close