Coen_Simon_s260x260

Coen Simon

coen_simon_s260x391“Nemojte tražiti sreću, ona će naći vas”

Nizozemski filozof i publicist Coen Simon rođen je 1972. godine. Nakon završenog Fakulteta filozofije, počeo je pisati za razne novine i časopise, između ostalog i NRC Handelsblad Trouw. Postao je urednik Filozofskog magazina, a 2005. godine i urednik Bresa, nizozemskog alternativnog magazina u obliku knjige, koji izlazi svaka dva mjeseca. Prvu knjigu objavljuje 2003. godine pod nazivom „Svijet između zagrada“. Do danas je objavio devet knjiga vezanih uz filozofiju čovjeka i svijeta. Nagrađen je značajnom nagradom „Sokrat“, 2012. godine, za „najaktualniju, najoriginalniju i najpoticajniju“ filozofsku knjigu „I onda smo znali sve“.

U Hrvatsku dolazi kao četvrti gost festivala ‘Europea u dvorištu’ i sudjeluje na tribini pod nazivom „Čežnja kao smisao života“ na kojoj, osim o filozofiji, razgovara i o svojoj knjizi objavljenoj u Nakladi Ljevak „Čekajući sreću: Filozofija čežnje“. Trudi se prikazati čovjeka u punom njegovom osjećanju, te podijeliti sa svima nama svoj pogled na svijet preko čežnje – osjećaja s kojim se mnogo ljudi susrelo i koji, kako on kaže, vodi svijet.

Rea Budić: Jeste li prvi put u Hrvatskoj?

Coen Simon: Ne, prije 10 godina sam doputovao u posjet prijateljici koja je radila u Zagrebu, zajedno s njezinim dečkom i sa svojom ženom. Bilo je to jako lijepo putovanje, prvenstveno zbog ljudi i prekrasnog grada. Zanimljivo je to da su njih dvoje prekinuli tokom puta i, iako su ostali u prijateljskim odnosima, za nas je to bilo doista neobično iskustvo.

Kad ste prvi put osjetili želju da sve svoje misli podijelite u knjizi?

Prvi put kad sam osjetio potrebu da podijelim svoje misli, to je zapravo bio trenutak kad sam dijelio svoje misli. Pisao sam za nizozemske novine i časopise i kontaktirao me čovjek koji je htio objaviti moje misli u knjizi, pa sam napisao prvu knjigu pod nazivom „Svijet između zagrada“ u kojem sam komentirao izjave poznatih filozofa Sloterdijka i Platona. Tijekom pisanja sam uživao u pisanju svojih vlastitih misli i ideja. Ne pišem akademske članke nego upravo ono što osjećam da trebam podijeliti s drugima. Ja se toplo nadam da ljudi, čitajući moje knjige, uče gledati svijet drugačijim očima, ne u smislu teorija, nego svakodnevnog življenja.

Smatrate li se sretnom osobom i možete li u jednoj rečenici definirati što sreća znači za vas?

Pa, da, smatram se sretnom osobom, to proizlazi iz toga što ja želim upravo ono što radim, a ne što radim ono što želim. Na taj način funkcionira sreća. Ne treba se koncentrirati na cilj čežnje, nego uživati u samom putu do cilja. Usporedimo to s nogometom, u kojem je cilj igre pobjeda. Ukoliko ne uživamo u samoj igri, teško ćemo doći do cilja – pobjede.

cekajuci_srecu_s260x384Od svih osjećaja, zašto baš čežnja i što po vama ona predstavlja?

Smatram da je čežnja kraljica svih osjećaja, nećemo ništa osjetiti dok ne osjetimo privlačnost ili neprivlačnost. A ako ne osjećamo ništa, onda nam je dosadno, što je po meni najgori osjećaj, a tada čeznemo za čežnjom. Mislim da je u životu najbitnija igra, recimo dječja prva kreativna stvar koju su naučili bila je uništavanje stvari, bili su ili privučeni uništavanjem ili odbijeni napravljenim. Stvari po sebi nemaju vrijednost, sve ovisi o tome kako ih mi vrednujemo, koliko za njima čeznemo ili ne čeznemo.

Naišla sam na Vaš termin ‘teorija svega’, možete li ga pokušati definirati?

To je prilično jednostavno, ne možemo imati teoriju svega, zato što ne možemo razumjeti cijelo postojanje. Koristimo maštu da bi ispunili čežnju kojom bi zamislili postojanje. Recimo da sam profesor matematike i na ploči nacrtam ravnu crtu i kažem da je beskonačna. Mi možemo samo zamisliti ostatak te linije kako bi izgledala beskonačno, ali u stvarnosti vidimo samo tu liniju. Po mom mišljenju, znanstvenici koji kažu da će saznati sve, varaju se jer u redu je htjeti znati sve, ali smatram da to jednostavno nije moguće. Primjerice, neuroznanstvenici tvrde da znaju što je ljubav tako da pokažu par mjesta u mozgu „odgovornima“ za ljubav. Ali jedino ljudi koji su iskusili ljubav mogu reći što je to. Također smatram da su ljudi postali lijeni, čekaju da im znanstvenici kažu o značenju života umjesto da sami pronalaze odgovore i to je po mom mišljenju problem, zar ne?

Živimo u dosta užurbanom svijetu, smatrate li da se ljudi koncentriraju na krive stvari?

Ne mislim da je loše htjeti puno stvari, ali bi trebali uživati u htijenju više nego u samoj stvari. Isto je i kada imaš djecu, moraš organizirati svašta nešto za njih, ali njima to brzo dosadi, pa se moramo igrati s njima. Ali prije toga ih moramo učiti igrati, to jest važnost i značenje igre. Često se kaže kako se djeca igraju života odraslih. Ali zapravo bi se i odrasli trebali igrati, i to stalno. Jer kada se igramo s čežnjama, učimo uživati u samoj igri.

Kako se nositi s negativnim osjećajima?

Kad se spomenu negativni osjećaji, ja se sjetim dosade. Kako sam već prije spomenuo, ja želim upravo ono što radim, a ne radim ono što želim, i upravo tako se rješava negativnih osjećaja. Treba se posvetiti življenju čak i bez cilja i uživanju u tome što trenutno radimo. Postoji poznata poslovica: „Čar života je put, a ne destinacija“, ja smatram da u životu ne postoji destinacija, nego samo put pun neprestanih čežnji.

Što biste poručili osobi koja traži sreću u životu?

Skratit ću to na najjednostavniju filozofiju: Nemojte tražiti sreću, ona će naći vas.

Za kraj, koji su Vaši planovi za budućnost?

Trenutno pišem tri knjige, jedna se temelji na osjećaju srama, druga se tiče grozote i straha, a treća je mala knjiga o filozofiji, točnije kako filozofirati.

Photo: Sargasso

Comments

comments

Nema komentara
banner_printonline_s336x280

POPULARNI POSTOVI

Anketa dana

Hoćete li sudjelovati u nagradnoj igri “Književni izazov 2017”

Naša Facebook stranica

Translate

Translate »
Read previous post:
U vodu, Paula Hawkins naslovnica
U vodu – Paula Hawkins

Impresija Malen gradić Beckford kroz koji prolazi rijeka. Rijeka u kojoj godinama umiru žene. Posljednja koja je umrla u toj...

Close