Balade o teskim vremenima_260x420

Balade o teškim vremenima

Za čitanje ovog romana presudile su korice

 

 

Naslov originala: Trabajos del Reino

Prevela: Željka Somun

(Fraktura, 2016)

 

Balade o teškim vremenima, Yuri Herrere su mi slučajno došle u ruke dok sam pregledavala novitete pristigle u knjižnici. Zagovornica sam da knjige nikako ne treba suditi prema koricama, ali u ovom slučaju upravo korice su odigrale važnu ulogu u tome da se odlučim pročitati tri nadasve zanimljive priče, koje zajedno čine zbirku gore spomenutog imena. Osim korica bila je tu i želja da pročitam djelo autora koji mi je u potpunosti nepoznat te dolazi iz zemlje čiju književnost nikada do sada nisam imala prilike čitati.

Svijet koji Herrera prikazuje u svoje tri novele je svijet koji je miljama daleko od svijeta meksičkih sapunica, ali se može vidjeti u izvanrednom i šokantnom dokumentarcu Narco Cultura. To je  Meksiko u kojem vladaju moćnici, narko bossovi i gdje je ljudski život toliko bezvrijedan da čak i Herrera glavnini svojih likova nije dao osobna imena.

Balade o teškim vremenima se sastoje od tri novele.

Balade o teskim vremenima_260x420

Balade o teškim vremenima, Y. Herrera (Fraktura, 2016)

Prva je O poslovnim kraljevstvima objavljena prvi put 2008. godine. Glavni lik je Vuk, siromašni ulični pjevač koji slučajno sreće lokalnog šefa mafije – Kralja. Ubrzo nakon susreta Vuk odlazi u Kraljevu palaču i počinje tamo živjeti i skladati balade o životu na „dvoru“. Galerija likova koju susreće je šarolika, a Kraljev dvor kao i svaki drugi je pun intriga i spletki koje nužno vode do krvavog raspleta i tragičnog kraja za neke od njih.

Druga Znaci koji prethode smaku svijeta, prvi puta je objavljena 2009. godine. Ovo je novela o djevojci Mileni koja odlazi preko granice tražiti brata. Premda Herrera nigdje ne spominje niti jedan naziv grada, niti jedan naziv države te se obilato služi metaforama, lako je prepoznati da se ovdje opisuje život u Meksiku, bijeg od surove stvarnosti, ilegalni prelazak u SAD te također surova stvarnost života imigranata u SAD-u. Ovo je napeta priča o putovanju preko granice, o potrazi za boljim životom, razbijenim iluzijama i snovima, ali i snažna kritika američkog društva u odnosu na imigrante koju je Herrera jasno iskazao profinjenom ironijom u sljedećim redcima: „Mi smo krivi za sav nered, mi koji ne govorimo vaš jezik niti znamo šutjeti. Mi koji nismo stigli brodom, koji prašinom onečišćujemo vaš prag, koji lomimo vaše žice. Mi koji vam otimamo posao, koji čeznemo čistiti vaša govna, koji naprosto želimo raditi po cijeli bogovetni dan. Mi koji na vaše besprijekorne ulica donosimo zadah mirisa po jelu, mi koji smo vam donijeli nasilje koje je vama bilo potpuno strano, mi koji vam prenosimo vaše ljekarije, mi kojima treba okovati vratove i gležnjeve; mi kojima nije teško ni umrijeti za vas, tko bi drugi bio kriv nego mi koji se tko zna čemu nadamo. Mi tamnoputi, mi zdepasti, mi masni, mi mutavi, mi debeli, mi slabokrvni, mi divljaci.“ ( 162.-163.)

Posljednja novela Razmjena tijela prvi puta objavljena 2013. godine je jedina žanrovski obojana priča koja je uz to i najduhovitija. Nju se svakako može klasificirati kao kriminalističku  novelu s elementima noir-a, ali i sa zapletom dostojnim upravo meksičkim sapunicama. Radnja je veoma slojevita, a smještena je usred epidemije koju uzrokuju komarci. U svom tom kaosu junak priče, Otkupitelj, dobiva zadatak da otkrije tko je oteo sina jednog lokalnog moćnika. Tijekom svoje istrage on doznaje da je i kćer drugog moćnika nestala te sada pokušava riješiti dvije enigme, a usput pokušava izbjeći zarazu, kupiti kondome i ostati neozlijeđen.

Svaka novela je zanimljiva na svoj način. Ipak vidljivo je Herrerino sazrijevanje kao pisca, jer sa svakom novelom radnja je sve usloženija, da bi u Razmjeni tijela uz slojevitost dobila i žanrovsku obojenost. Glavni likovi su ljudi sa dna, s margine; siromašni pjevač, djevojka iz sela i propali odvjetnik. Neki od njih nemaju osobna imena ili ih tijekom novele izgube. Tako Vuk iz čim uđe na Kraljev dvor prestaje biti Vuk te dobiva naziv po svojoj poziciji na dvoru. On postaje Umjetnik, da bi na kraju priče i izlaskom s dvora vratio svoje ime. Milena, s druge strane, tek na kraju priče gubi svoje ime i dobiva novo, dok Otkupiteljevo pravo ime se nikad nije rečeno. Njih troje su ljudi koji se pokušavaju snaći u ne pretjerano zavidnim situacijama, oni su hrabri i premda se na prvi pogled čine inertni, oni se bore za sebe. Njihove sudbine su nedorečene, što je za mene kao čitateljicu bilo prihvatljivije nego da su tragično skončali.

Herrera piše pitko i zanimljivo, a opet ovo nije lagano štivo jer svaka novela je prepuna metafora koje pomažu progutati surove svjetove i živote junaka.  Polazišna točka novela je meksička kultura i život, a iz nje izrastaju neobične priče. To su priče o životu običnih, malih ljudi koji su se našli u neobičnim situacijama i koje svakako vrijedi pročitati.

knjiga_fraktura_logo  Domaće izdanje: Balade o teškim vremenima, Yuri Herrera

 

 

image_pdfimage_print

Comments

comments

Prikaze sam počela pisati u studentskom danima, još negdje krajem prošlog stoljeća. Strastvena sam čitateljica, iako smatram da čitam premalo. Obožavam knjižnice, knjižare i sva mjesta gdje stanuju knjige. Moj posao iz snova je biti urednica u izdavačkoj kući.
Nema komentara

Odgovori

banner_printonline_s336x280

POPULARNI POSTOVI

Anketa dana

Hoćete li sudjelovati u nagradnoj igri “Književni izazov 2017”

Naša Facebook stranica

Translate

Translate »
Read previous post:
Hodža Strah, Derviš Sušić naslovnica
Hodža Strah – Derviš Sušić

Impresija Derviš Sušić je kao pisac vrlo rano ušao u moj čitalački opus, ali nakon Pobuna, Uhoda i romana Nevakat,...

Close