Kuća abecede

Kuća abecede

 

Kako bi ste preživjeli da ste zarobljeni iza neprijateljskih linija, dok ste na obavještajnoj misiji tijekom Drugog svjetskog rata?

 

Naslov originala: Alfabethuset, Jussi Adler-Olsen

Prevoditelj: Ana Tomčić

(Znanje, 2015 )

 

Na početku vihora II. svjetskog rata, James i Bryan, dva prijatelja iz djetinjstva spremaju se na misiju istraživanja terena u Dresdenu. Njihov je zadatak fotografirati teren  i željezničku mrežu u okolici te na temelju fotografija izraditi karte kako bi se pomoću njih mogle upotpuniti informacije obavještajne službe. Povratak im neće biti nimalo lak, pogotovo ako su pretpostavke obavještajne zajednice točne i ako se na području prema kojem oni lete zaista grade tvornice od ključne važnosti za nastavak rata.

Kuća abecede

Kuća abecede, Jussi Adler-Olsen                            (Znanje)

Kada budu oboreni iznad Njemačke, zbog straha za svoj život, ubacuju se u bolnički vlak koji prevozi pripadnike elitnih SS-ovih odreda i preuzimaju identitete dvojce umirujućih vojnika  u nadi da će im se time otvoriti prilika za bijeg. Ali prilike za bijeg nikako ne dolaze i oni završe u gradiću Freiburgu u bolnici za mentalno oboljele nazvanoj Kuća abecede zbog nejasnih brojki i slova kojima je svaki pacijent u njoj obilježen i u kojoj se na pacijentima eksperimentira sa preparatima klora i isprobavaju različita vrsta elektrošokova.

Na Jamesu i Bryanu sada je jedino biti simulant i glumiti da su i sami ludi kao i osobe oko njih. No, koliko je moguće glumiti, biti izložen stalnim tabletama klora i elektrošokovima, fizičkim maltretiranjem bolničkog osoblja i strahu od SS-ovih vojnika a da i sami ne izgube razum? Kolika je mala granica između normalnog i nenormalnog?

A kako vrijeme odmiče, uskoro oboje shvaćaju da u svojim pretvaranjima nisu jedini. Postoje još simulanata koji se poput njih pretvaraju da su ludi i koji im od boravka u Kući abecede priređuju još veći pakao. Sustavno maltretirani od strane njemačkih simulanata, James i Bryan izdržavaju sve nedaće koje oni priređuju. Oboje su svjesni da se ne smiju odati i pokazati da se poznaju pa im nije moguće ni kontaktirati jedno drugo a ni planirati tako željen bijeg. Kada Bryan sazna da u posjet  Arnu von der Leyenu-osobi kojoj je Bryan uzeo identitet uskoro dolazi osoba vrlo bliska Hitleru , shvaća da su im dani u Kući abecede odbrojeni te počinje planirati bijeg.

Bryan se uskoro susreće sa činjenicom da će morati pobjeći sam, ostavljajući za sobom Jamesa.

“Liječnici su mu više puta objasnili da od boravka u vojnoj bolnici nije pretrpio nikakvu trajnu štetu. No on sam znao je da to ne može biti istina. Ožiljci na tijelu ubrzo će nestati, možda će i ove nagle promjene raspoloženja s vremenom izblijediti, možda će se čak i moždana vlakna postupno obnoviti i izbrisati učinak elektrošokova. Možda će jednom minuti strah da se svakog trenutka nalazi u životnoj opasnosti. No ona najveća bol,  grižnja savjesti jer je voljenu osobu ostavio na cjedilu, svakim je danom sve više prodirala u dubinu Bryanove duše. Kako bi ta rana ikad mogla zacijeliti?”

Od tog bijega prošlo je više od 28. godina. Toliko godina punih osjećaja krivnje što je napustio najboljeg prijatelja. Bryan je neprestalno istraživao i tražio Jamesa ali bezuspješno. Nikad nije saznao koja je sudbina zadesila njegovog prijatelja.

Kako ljudi mogu tako bezbrižno kročiti prema boljem sutra? Kada im teret prošle krivnje još čuči na ramenima?”

Proganjajući ga prošlost, Bryan napokon nailazi na neke dokaze. Polako pronalazi simulante koji su zajedno s njim boravili u Kući abecede i koji su se sada obogatili i promijenili imena. Njegov dolazak probudio je neke stare duhove i sada Bryan pokušava otkriti tajnu koji oni uporno i svim silama pokušavaju ostaviti skrivenu. Može li Bryan ponovno pronaći izgubljenog prijatelja?

Kuća abecede

    Alfabethuset, Jussi Adler-Olsen

Kuća abecede je psihološki  roman kojeg je autor namjerno smjestio u vrijeme rata. Ljudi se svakodnevno susreću sa nedaćama koje često znaju biti tolike da se ljudi međusobno iznevjere ili ostave na cjedilu. Prijateljstva su se znala prekidati zbog malih, sitnih razloga. Osobe koje smo nekad voljeli i poznavali često se znaju promijeniti i to se zna dogoditi svakome. Pogotovo se takve stvari znaju desiti kada je neka izvanredna situacija, kada se čovjek stavi izvan svoje komforne zone ili kada je u opasnosti. A u ovom slučaju tu izvanrednu situaciju Adler-Olsen smjestio je u okrilje Drugog svjetskog rata.

Jussi Adler-Olsen sin je psihijatra koji je odrastao po “ludnicama” u kojima mu je otac radio te je zbog toga i upoznao i doživio kako su tretirani “duševni bolesnici”. Pogotovo zato što je kao mladi dječak upoznao i dosta očevih pacijenata za koje bi mogao reći i da su bili simulanti. Adler -Oslena kopkalo je jedno pitanje susrevši se s jednim takvim pacijentom- što je čovjeka natjeralo da simulira svoju neprilagođenost samo da pobjegne u okrilje jedne takve ustanove? Kakvi su to neshvatljivi razlozi koji otjeraju  čovjeka iz društva?

 Nije ni čudo da je zbog tih iskustava napisao i ovakvu knjigu, koju je smjestio u vrijeme II.svjetskog rata u kojemu nije manjkalo brutalnosti liječničkih metoda i znanstvenih pokusa na ljudima. Kako bi se tada, u svim tim uvjetima jedan simulant snašao? Kolika je mala crta koju bi trebao prijeći  simulant koji bi se pod utjecajem sustava i liječničke “etike” doista i razbolio? Kakva osoba zapravo postaje ta osoba koja se zbog sustava na kraju i doista razboljela? Koje su granice ljudske izdržljivosti?

Okolnosti su mu prije dvadeset i osam godine oduzele prijatelja iz djetinjstva -sada su mu vratile čudovište. I to je bila njegova krivnja.”

Neraskidive spone prijateljstva, stres točke koje ih mogu raskinuti sve je to stavljeno u ovaj roman. Da li se je Bryanovo i Jamesovo prijateljstvo moglo zaista nazvati prijateljstvom ili izdajom? Da li je prijateljstvo vodilo Bryana sve godine da pronađe Jamesa ili veliki osjećaj krivnje koji ga je progonio skoro trideset godina? Kako prijateljstvo, ako je pravo može uopće preživjeti tolike godine boli i samoprijezira s obje strane?

“Da je prijateljstvo savez koji se temelji na uzajamnosti Bryanu je oduvijek bilo jasno. Da postupci jedne strane mogu dovesti do prekida, ta ga je spoznaja mučila gotovo trideset godina. No upravo mu je sinula nova misao. Da. Prijateljstvo može zamrijeti i jer druga strana nije voljna učiniti korak pomirenja. Trebalo mu je trideset godina da si dopusti tu misao.”

Kada se naviknete na pisanje jednog žanra omiljenog pisca, teško ga možete zamisliti u nekakvom drugom. Tako je i meni bilo kada sam saznala da je Adler-Olsen osim poznatog serijala o Sektoru Q napisao i kombinaciju ratnog romana i psihološkog trilera. Priznajem, dugo mi je trebalo da ga pročitam ali to nije umanjilo oduševljenje kada sam ga napokon uzela u ruke i počela čitati. Iako ćete još dugo razmišljati o tome kako čovjek čovjeku može biti vuk i kako je malo potrebno da čovjek odbaci ono ljudsko da spasi sebe, na kraju će vam biti drago što je ova knjiga pronašla put do vas i što ste pročitali ovako dobar i dramatičan roman.

Comments

comments

Veliki mi je san osvojiti zgoditak na lotu i otvoriti malu knjižaru gdje bi svoju ljubav prema knjigama dijelila sa malim i velikim čitateljima. Dok se to ne ostvari, uživam u vlastitom kutku koji sam stvorila u domu, ispijajući kavu i čitajući velike količine knjiga koje rado djelim sa svojim prijateljima.
Nema komentara

Odgovori

banner_printonline_s336x280

POPULARNI POSTOVI

Anketa dana

Hoćete li sudjelovati u nagradnoj igri “Književni izazov 2017”

Naša Facebook stranica

Translate

Translate »
Read previous post:
U vodu, Paula Hawkins naslovnica
U vodu – Paula Hawkins

Impresija Malen gradić Beckford kroz koji prolazi rijeka. Rijeka u kojoj godinama umiru žene. Posljednja koja je umrla u toj...

Close